Aktivizam

Ženski aktivizam u Islamskoj zajednici

Piše: Amina Đulović
Unutar Uprave za vjerske poslove Rijaseta IZ, sredinom 2015. godine, uspostavljen je Odjel za brak i porodicu koji ima dva segmenta djelovanja, a to su: Ženski aktivizam i Brak i porodica. Oba segmenta se naslanjaju jedan na drugi i oba su važna. Cilj ovog odjela je sistemski uvezati postojeće ženske kapacitete, podržati i olakšati rad i djelovanje ženama pri džematima, medžlisima i muftijstvima, te provoditi edukacije i programe koji će biti korisni za žene, djecu, roditelje i cijelu porodicu. Za šeficu odjela imenovana je Đermana Šeta, magistrica religijskih znanosti, a nakon nje dr. Safija Malkić. Ovaj odjel obuhvata nadležnosti iz domena ženskog aktivizma i djelovanja, te porodičnih programa i aktivnosti.
Nakon nekoliko godina djelovanja Odjela, vidljivi su rezultati, a intezitet, način rada i djelovanje različiti su u odnosu na okolnosti. U devedeset jednom medžlisu aktivno je profesionalno dvadeset pet muallima. Njih sedamnaest imaju dekret o radu. U mnogim medžlisima, na poslovima muallima žene su angažovane honorarno, ponegdje i više od 20 godina. U nekim medžlisima, već djeluju asocijacije žena, a u drugima je snažnija afirmacija ženskog aktivizma tek na početku.

Bošnjakinje brinu o porodici, zajednici, društvu

Bošnjakinje su u dugoj historiji naše zemlje uvijek bile prisutne i aktivne. Malo je poznato, a malo se i govori o tome da je svaka sredina u Bosni i Hercegovini izgrađena i nesebičnim zalaganjem Bošnjakinja. One su uvijek ostavljale neka sredstva „sa strane“, štedjele pa davale za zajedničko dobro. One su ispraćele i dočekivale, odgajale i slale na školovanje svoju djecu. One su odgajateljice, učiteljice, vakife, trenerice, volonterke, aktivistkinje, samo se to nije uvijek nazivalo tim imenima. Inicijative koje su žene imale i ranije u svojoj podršci Islamskoj zajednici sada su, kroz osnivanje Odjela i formiranje asocijacija pri svakom medžlisu, sistematizirane i objedinjene, sa zajedničkim ciljem. Rad za islam i angažman u Islamskoj zajednici podjednaka su obaveza muškaraca i žena.
Danas, u svim muftijstvima djeluju koordinatorice za ženski aktivizam. Shodno organizacijskoj strukturi IZ, dalje aktivnosti su organizovane na nivou medžlisa. Pitanje satusa koordinatorica, materijalna sredstva za projekte i zadatke, prostor za rad, izazovi su na koje tek treba odgovoriti.
Podaci govore da je danas pedeset pet žena u džamatskim odborima u džematima Islamske zajednice, dvadeset osam ih je u izvršnim odborima medžlisa, a u aktuelnom sazivu Sabora je  dvanaest sabornica.
Sve koordinatorice za ženski aktivizam, za sada, rade na volonterskoj osnovi. Mnoge od njih su nastavnice ili profesorice, ili su angažovane na drugim poslovima, ali su prihvatile ovu obavezu i uz, za sada, skromna izdvajanja za programe i projekte već su pokrenule niz aktivnosti.

Želimo biti živa, pokretna slika islama

„Faza zaživljavanja ove ideje započela je preko određivanja koordinatorica na nivou muftijstava, zatim medžlisa pa džemata.“, kaže Hasiba Saračević, koordinatorica za ženski aktivizam u Muftijstvu tuzlanskom. „Pri izboru koordinatorica, vodilo se računa da to budu osobe koje iza sebe imaju određene rezultate i iskustva u volontiranju. Nakon izbora, održani su sastanci na nivou svih muftijstava, medžlisa i džemata.“
Hasiba ističe da je u ciljevima rada prije svega vjerska edukacija.
„Najpotrebnija aktivnost je organiziranje halke Kur’ana u svakoj džamiji, održavanje tribina, predavanja, škola fikha, hifza, ahlaka i dr. Bračni i porodični programi i aktivnosti u vezi s tim bit će u skladu s mogućnostima medžlisa (predbračna savjetovališta, seminari). Socijalni, humanitarni i edukativni programi također su u našim planovima, kao što su humanitarne akcije, pomoć starijim, usamljenim, siromašnim, bolesnim, osobama s poteškoćama u razvoju i slično.
Veoma su nam važni programi o odgoju i ishrani majki, djece, organizaciji vremena i svemu što je za dobrobit porodice.“, kaže Hasiba.
Saradnja s povratničkim džematim posebno je značajna. Organizovanje programa koji će se realizovati zajedno s povratničkim medžlisima i džematima, posjete i podrška povratnicima neke su od aktivnosti koje su rado prihvaćene i čija realizacija je do sada bila veoma uspješna.
„Iako je i ranijih godina bilo organizvanih posjeta tokom mimohoda u Tuzli, svakog 11. u mjesecu, sada je napravljen plan i raspored tako da skoro svakog mjeseca predstavnice neke od asocijacija iz naših medžlisa prisustvuju i na taj način pružaju podršku majkama i ženama Srebrenice.“, kaže Hasiba. „Također, aktivirale smo se i organizovale kako bi nas što više prisustvovalo obilježavanju stradanja u Ahmićima, Prijedoru, Bratuncu, Vlasenici i drugim mjestima. Moram istaći i da su u ovom periodu organizovane i održane desetine tribina, promocija knjiga, putovanja, susreta, savjetovanja, humanitarnih akcija i akcija darivanja krvi. Pokrenuti su mnogi mektebi za odrasle, predavanja, kursevi šivenja, kursevi dekupaž tehnike, kursevi stranih jezika i slično.“
Hasiba Saračević, kao koordinatorica za Muftijstvo tuzlansko, svakodnevno je u kontaktu sa Odjelom za brak i porodicu pri Upravi za vjerske poslove Rijaseta, Muftijstvom, medžlisima i koordinatoricama. Radi i na izradi projekata, pružanju savjeta koordinatoricama na terenu te ide u posjetu medžlisima i održava predavanja. Posebno je, kako kaže, ponosna na bogatstvo osoba koje je upoznala u ovom radu što njoj, ali i drugim vrijednim aktivistkinjama, daje podstrek da nastave dalje. “S obzirom da su koordinatorice uglavnom vjeroučiteljice, muallime ili rade u nekim društvenim sektorima, one imaju više mogućnosti komunikacije s drugim osobama i ostvarivanja saradnje.”, kaže Hasiba.
„Ibadet je svako dobro djelo učinjeno u ime Allaha, džellešanuhu, i mi ćemo se truditi da se, prvenstveno u porodici, zatim na poslu, u susjedstvu, na ulici, na šalteru, na svakom mjestu, prepoznaje dio naše lijepe vjere. Želimo biti živa, pokretna slika islama. Za protekli period, gdje god su nam vrata podrške odškrinuta, rezultati su već vidljivi na terenu. Žene čine polovinu čovječanstva, a   drugu polovinu rađaju i odgajaju. Ako svoju zadaću budu ispunjavale dostojanstveno i u saradnji i razumijevanju sa svojim muškim zaštitnicima, korist za čovječanstvo na oba svijeta je nemjerljiva.“, kaže Hasiba Saračević, koordinatorica za ženski aktivizam u Muftijstvu tuzlanskom.
 
Koordinatorica za ženski aktivizam u Medžlisu Islamske zajednice Zvornik je muallima Elma Mustajbašić. Ona je u ovom medžlisu angažirana i kao maullima te je u stalnom kontaktu s džematlijkama.
Šta je aktivizam žena u Islamskoj zajednici kroz Odjel za brak i porodicu, odnosno aktivnosti asocijacija u medžlisima, promijenio u džematima?
Elma Mustajbašić: Jedna od prednosti je sam institucionalni pristup radu sa ženama (osnivanje asocijacija ili grupa za ženski aktivizam). Ovakav pristup omogućio je aktivniji angažman žena na mnogo širem području, jer prethodna iskustva su pokazala da se dosadašnji rad zasnivao na dobroj volji pojedinca (imama ili neke izuzetno aktivne džematlijke). Inače, u mnogim mjestima, žene su od Agresije pa do danas svoj aktivizam realizovale putem nevladinih organizacija i raznih udruženja, što je ostavilo i pozitivnih i negativnih efekata. Često su se takva udruženja bavila pružanjem psihosocijalne podrške i ekonomskog osnaživanja žena, a istovremeno duhovnost koja je u najvećoj mjeri sačuvala Bošnjake i pomogla da neke žene, po ko zna koji put, krenu od ničega, potisnuta je ustranu i skoro da se o njoj nije ni govorilo.
Da li je postojala potreba za ovakvim organizovanjem ili su se aktivnosti mogle realizovati i na drugi način?
Elma Mustajbašić: Ako pogledamo veliku volju koju su žene na terenu pokazale samo za aktivnosti u vezi s Kur’anom i učenjem arapskog pisma, možemo uvidjeti da je to ujedno i pokazatelj postojanja potrebe za ovakvim načinom rada. Pored navedenih pozitivnih stvari, treba naglasiti da je ovo ipak početak jedne dobre ideje i da mnogo truda treba uložiti da se istraje na ostvarenju zadatih ciljeva.
Nakon osnivanja i prvih projekata, prvih koraka, šta očekujete u daljem radu asocijacija?
Elma Mustajbašić: Treba imati na umu da su žene koje su nosioci aktivnosti osobe koje pretežno imaju više angažmana po raznim osnovama i da većina njih jedino slobodno vrijeme ima nakon što završi smjenu na poslu i uradi osnovne kućne poslove i da programe rada ne treba činiti previše obimnim nego ih prilagoditi stanju na terenu kako se ne bi proizvela pogrešna slika, da imamo raznih aktivnosti, ali da su one svrha same sebi. Zbog toga treba odmjereno djelovati kako bi efekt i rezultati bili što bolji.
Šta ženski aktivizam u povratničkim džematima znači za Bošnjakinje u RS-u?
Elma Mustajbašić: Što se tiče pozicije žena u RS-u, ona je kao i pozicija muškaraca, uvjetovana općim stanjem društva i ambijenta u kojem žive. Vjerujem da je većina problema u vezana konkretno za određeno područje i ne vjerujem da se u većoj mjeri razlikuju od problema koje imaju i žene na području cijele BiH, bar kada je u pitanju ženski aktivizam. Uključivanje džematlijki u aktivnosti asocijacija kroz edukaciju i druženja, osnažit će ih kao majke Bošnjakinje, što će utjecati na jačanje porodočnih vrijednosti, a samim tim doprinijeti i općenito jačem društvu.
Asocijacija žena Medžlisa Islamske zajednice Tuzla sa svojim radom je počela prije sedam godina. Predsjednica Asocijacije je Elmedina Osmić-Brzović, koja je ujedno i koordinatorica za ženski aktivizam pri Medžlisu Tuzla.
Asocijacija žena Medžlisa Tuzla osnovana je prije sedam godina. Kako ste se odlučile na to i kako je tekao taj proces osnivanja?
Elmedina Osmić-Brzović: Asocijacija je osnovana 2009. godine na inicijativu grupe mladih, perspektivnih i visokoobrazovanih žena i entuzijasta. Ova grupa mladih žena, na čelu s prvom predsjednicom Aminom Đulović, svojim idejama, projektima i aktivnostima željela je dati svoj doprinos u očuvanju porodice, uključivanju žena i djevojaka u aktivnosti koje se odvijaju u okviru džemata i Medžlisa Tuzla.
Od prvobitno zasanjanih ideja do danas prošlo je punih sedam godina. Asocijacija je u proteklom periodu prošla kroz različite promjene, od strukturalnih do organizacijskih, ali je i izgradila jedan dobar primjer rada na polju ženskog aktivizma.
Kako je organizovan rad i djelovanje Asocijacije?
Elmedina Osmić-Brzović: Rad Asocijacije je organizovan kroz nekoliko odsjeka, i to: Odsjek za edukaciju, Odsjek za socijalnu brigu, Klub za studentice, Klub aktivistica, kao i Škola Kur’ana za žene.
U okviru Odsjeka za edukaciju, realizuju se različite edukacije iz oblasti vjere, zdravlja i svakodnevnih, savremenih tema. Odjel za socijalnu brigu realizuje aktivnosti koje su direktno usmjerene ka osjetljivim socijalnim grupama, starijim osobama, djeci i porodicama koje su slabijeg imovnog stanja. Aktivnosti se realizuju u Domu penzionera, Domu za djecu bez roditeljskog staranja, ali i u okviru naših džemata. Klub studentica i aktivistica okupljaju djevojke i žene koje su najdirektnije uključene u realizaciju aktivnosti Asocijacije.
Škola Kur’ana je program namijenjen ženama koje žele naučiti pravilno čitati Kur’an. Nastava se odvija u manjim grupama u okviru naših džemata.
Ko, pored Vas kao predsjednice, čini tim aktivistkinja i imate li potrebnu podršku za vaš rad?
Elmedina Osmić-Brzović: Asocijacija ima punu podršku rukovdstva Medžlisa, na čelu sa glavnim imamom hafizom Ahmed-ef. Huskanovićem i predsjednikom Hasan-ef. Spahićem. Istu je imala i pri samom osnivanju kada je funkciju glavnog imama obnašao dr. Amir-ef. Karić, koji je bio jedan od inicijatora pokretanja aktivnosti na polju ženskog aktivizma.
Danas Asocijacija djeluje iz ureda koji se nalazi u sjedištu Medžlisa Tuzla. Najuži tim Asocijacije okuplja mlade i perspektivne žene i djevojke koje djeluju kroz sve odsjeke. Posebno smo ponosni na činjenicu da dvadesetak tuzlanskih džemata ima imenovane kooridnatorice za ženski aktivizam koje realizuju aktivnosti na terenu.
U Asocijaciji ste od njenog osnivanja. Kako ocjenjujete protekli period njenog rada?
Elmedina Osmić-Brzović: Iz godine u godinu, aktivnosti Asocijacije su se povećavale, polje njenog djelovanja je bivalo sve šire i šire. Danas iza sebe ima na desetine realizovanih edukacija, seminara, predavanja, kampanja, posjeta, različitih svečanosti i drugih aktivnosti. U posljednje dvije godine, Asocijacija posebnu pažnju poklanja ekonomskom osnaživanju džematlijki i građanki našeg grada, kroz organizovanje edukacija na kojima mogu steći znanja i vještine koje im mogu poslužiti da svoje male poslovne ideje pretvore u izvor dodatne zarade. Kurs šivenja i dekupaž tehnike su se pokazali kao dobri načini stjecanja ovakvih znanja i vještina.
Vrijedi istaći da sve aktivistice koje su uključene u rad Asocijacije svoje vrijeme ulažu u zajednicu i dobro u nadi da će svojim primjerom motivirati i druge da uvakufe svoje vrijeme i čine dobro danas koje će donijeti dobro generacijama poslije nas.

Comments

Comments are closed.