U fokusu

Prepoznaju, prozivaju, cijene i mijenjaju

MELIHA TERZIĆ, prof. bosanskog jezika i književnosti
Uopće ne želimo da budemo neugodni i dosadni, ili, ne daj Bože, kritizerski nastrojeni, pa površni i uskogrudi kad u ovoj rubrici govorimo o nekim novijim pojavama u našoj jezičkoj praksi.
Zanimljivo je kako se „pelceri“ jezičkog „kukolja“ lahko prime i šire i onda u našem jeziku žive, rastu. Već neko vrijeme možete čuti, naprimjer:
Prepoznali su njegov talent (=Vidjeli su da ima talenta; uvjerili se, shvatili, uočili…).
Nadali smo se da će Tužilaštvo prepoznati argumentaciju iz priloženih žalbi (=Nadali smo se da će Tužilaštvo uvidjeti uvjerljivost argumentacije…).
Brzo su prepoznate namjere političkih suparnika (Brzo su proniknute, razotkrivene, „pročitane“…).
Treba prepoznati značaj regionalne saradnje u razvoju turizma (=Treba uvidjeti značaj regionalne saradnje…).
Glagol prepoznati ima svoje odgovarajuće mjesto u našem jeziku:
Prepoznala sam školskog druga poslije toliko godina.
Shvatila je da je prepoznala majku nekim dubokim osjećajem, instinktom.
Još jedan glagol se našao u pogrešnoj upotrebi:
Prozvat ćemo vas krajem sedmice kad rješenje bude potpisano (=Javit ćemo vam se krajem sedmice…).
Kad nalazi budu gotovi prozvat ćemo vas da dođete na kliniku (=Obavijestit ćemo vas kad nalazi budu gotovi…).
Proziva se neko kad stoji u redu, pred šalterom, u učionici, u čekaonici pred ambulantom…
Slično je i u slijedećim primjerima:
Cijenimo da je to bio jednokratni učinak (=Smatramo, vjerujemo da je to bio jednokratni učinak).
Mi u našoj stranci cijenimo da će pravosudni organi djelovati pravovremeno (=Mi u našoj stranci očekujemo, vjerujemo da će pravosudni organi…).
Razlika između cijeniti i procjenjivati je jasna. Mi cijenimo nečije znanje, iskrenost, poštenje i slično, a procjenjujemo da je nešto ovako ili onako odnosno mislimo, ubijeđeni smo, smatramo…
Pogledajte i ovaj „jezički slučaj“:
Kolegica me danas mijenja na nastavi.
Kolega me sutra mijenja na dežurstvu u prijemnoj ambulanti.
Mijenjati nekoga i zamjenjivati ga po značenju je potpuno različito. Možemo mijenjati navike, režim ishrane, stil u govoru i oblačenju… U našim primjerima bi, naravno, odgovarajući glagol bio zamjenjivati.
Kad riječi pomjeramo ovako komotno, brzopleto, iz njihovih jasnih značenja, to nije bogaćenje našeg aktivnog rječnika. Ovdje nije riječ o stilizaciskoj intervenciji u jeziku. Ovo je štetno, nezrelo „inoviranje“ jezika, prihvatanje novih jezičkih konstrukcija, usudimo se reći, bez razmišljanja.
Jezik jeste živ, ne stoji umjestu, opslužuje sve sfere života pa prati njegove promjene u vremenu, ali to na znači da promjene u jeziku idu uvijek u dobrom smjeru.
Treba da razvijamo osjećaj za granice svojih sloboda u izražavanju na vlastitom, maternjem jeziku. Može neka ishitrena novina da bude kao dlaka na tanjiru.

Comments

Comments are closed.