Tema broja

Kur’an savremena inspiracija i izazov

Azra Hasanović

Mi, uistinu, Kur’an objavljujemo
i zaista ćemo Mi nad njim bdjeti!
(El-Hidžr, 9.)

Od Magriba…

Mogli bismo reći da se, na ovaj ili na onaj način, islam danas otkriva cjelokupnoj ljudskoj zajednici, inten-zitetom i obimom koji nije viđen već stoljećima. Pored sve brojnijeg prisustva muslimana na svim kontinentima, sve većeg broja džamija i mesdžida na prostoru tradicionalnog Dar el-Harbaa, kao najdragocjeniji dokaz tog procesa može poslužiti intenziviranje rada na prevođenju Kura’na. U prvih l6 godina 2l. stoljeća, tekst Kur’ana preveden je samo na ruski jezik devet puta[1], devet puta na holandski jezik, dvanaest puta na njemački, a na engleskom jeziku pojavilo se skoro trideset novih prijevoda Kur’ana.[2]

U istom tom periodu, pak, upravo Kur’an kao Sveta Knjiga muslimana, nerijetko je bio meta brojnih islamofobičnih, ponekad i divljačkih napada. Medijski su propraćena spaljivanja Mushafa u Indiji, od strane fudbalskih navijača u Izraelu i Rusiji, te američkih vojnika u Iraku i Afganistanu. No, najveću, nezasluženu i neopravdanu medijsku pažnju privukao je kontraver-zni američki pastor Terry Jones kada je 2010. najavio javno spaljivanje Kur’ana na godišnjicu napada na Svjetski trgovinski centar. Usljed velikog vala protesta u javnosti protiv ovog najavljenog događaja, kao i osuda vjerskih, lokalnih, regionalnih, državnih i međunarodnih zvaničnika, spaljivanje Kur’ana se nije desilo. Najavljeno spaljivanje Kur’ana „zapalilo“ je muslimane širom svijeta, a u kriznim područjima, poput Afganistana i Kašmira, ti protesti su se pretvorili u prave nemire koji su rezultirali smrću nekoliko desetina ljudi, spaljenim ustanovama, školama, vozilima… Uprkos osudama, presudama i zakonskim zabranama, u martu 2011. Jones je, ipak, među zidovima svoje minijaturne zajednice održao šestosatno suđenje Kur’anu, proglasio ga krivim i spalio.[3]

Kur’anu se i drugdje sudilo. U više država su inicirani legalni procesi za zabranu Kur’ana. Neki početkom moderne kampanje za legalnu zabranu Kur’ana označavaju peticiju koju su na Visoki sud Zapadnog Bengala u Kalkuti, 29. marta l985. god., predali advokat Visokog suda Chandmal Chopra, Hamangshu Kumar Chakraborthy i Sital Singh. Tražili su od vlade da konfiskuje sve Kur’ane u državi, bilo na arapskom ili nekom drugom jeziku, jer „sadrže izreke koje promoviraju neprijateljstvo i mržnju među religijskim zajednicama i vrijeđaju vjerska osjećanja određenih skupina građana“. Iako je inicijalno peticija prihvaćena, na ponovljenom postupku, drugi sudija ju je odbacio pod obrazloženjem da se ne mogu donositi presude Svetoj knjizi.[4]

Pod sličnim optužbama, Kur’an je „prijavljivan“ u nekoliko navrata na različitim sudovima u Njemačkoj početkom 2l. stoljeća, sa zahtjevima za njegovom zabranom. Bezuspješno.

I u Španiji je 2012. Parlamentu podnešena peticija za zabranu Kur’ana. Iza ove peticije stajao je kontraverzni pakistanski azilant Imran Firasat.[5] Pored peticije, Firasat je nastavio istupati u javnosti sa uvredljivim sadržajima protiv islama i muslimana, s pozivima na spaljivanje Kur’ana. Nakon objavljivanja amaterskog blasfemičnog filma o Poslaniku islama, ministri vanjskih i unatrašnjih poslova Španije pokrenuli su proces revizije njegovog izbjegličkog statusa. U nalogu za njegovu deportaciju stajalo je da on predstavlja „stalni izvor problema zbog njegovih neprestanih prijetnji protiv Kur’ana i islama uopće“. Firasat je pobjegao u Norvešku s namjerom da zatraži politički azil, ali je odmah po dolasku uhapšen i ponovo vraćen u Španiju gdje je stavljen u ekstradicijski pritvor.[6]

Ipak, bilo je sudova koji su donosili presude protiv Kur’ana. Prijevod Kur’ana na ruski jezik azerbejdžanskog teologa Elmira Kuliyeva proglašen je ilegalnim na lokalnom sudu u južnom ruskom gradu Novorossiysk, u oktobru 20l3., pod optužbom da promovira ekstremizam kroz „izjave o superiornosti muslimana nad nemuslimanima; negativnu evaluaciju osoba koje nisu povezane s muslimanskom religijom; pozitivnu evaluaciju neprijateljskih postupaka muslimana prema nemuslimanima“. Kuliyevljev prijevod je time postao dio crne liste na kojoj se nalazi preko 2.000 različitih djela koja su postala ilegalna po ruskom državnom Zakonu o suprotstavljanju ekstremističkim aktivnostima iz 2002. godine.[7] Ova odluka izazvala je snažno protivljenje muslimana u Rusiji koji su je vidjeli kao jedan korak od zabrane Kur’ana općenito. Prije ovog slučaja, zabranjeno je 65 islamskih djela, uključujući i Rijadus- Salihin, Četrdeset hadisa Imama Nevevija, Poslanikov životopis Ibn Hišama, i još neka djela islamskih klasika, ali i savremenih autora poput Saida Nursija, Fethulaha Gulena, Mustafe Ozturka ili najpoznatijeg moskovskog imama Šamila Aljautdinova.[8] Nakon burnih protesta i žalbenog postupka, Krasnodarski regionalni sud poništio je odluku o zabrani prijevoda Kur’ana lokalnog suda u Novorossiysku, tri mjeseca nakon njenog stupanja na snagu.[9]

Novi skandal desio se u septembru 20l5. kada je još jedan ruski sud, u dalekoistočnom regionu Sakhalin, odobrio zahtjev lokalnog tužioca da se kao ekstremistički okarakteriše djelo „Namaz: njegovo značenje i mjesto u islamu“, pri čemu je sudija kao sporne naveo nekoliko sura i ajeta iz Kur’ana koji se nalaze u knjizi. Odmah su uslijedile snažne reakcije ruske uleme, ali i predstvnika pravoslavne crkve, a pravnu žalbu protiv te odluke lično je podnio predsjednik Čečenije Ramzan Kadyrov. U zemlji u kojoj muslimani čine oko l5% stanovništva, to je uozbiljilo situaciju do te mjere da je odmah uslijedio niz sastanaka na državnom nivou. Dva mjeseca poslije, odluka spomenutog suda je suspendovana, a predsjednik Vladimir Putin podnio je državnoj Dumi niz amandmana na Zakon o borbi protiv terorizma iz 2002. kojima se naređuje da svete knjige i sveti tekstovi četiri priznate religije u Rusiji, kršćanstva, islama, judaizma i budizma, njihov sadržaj i njihovi citati, ne mogu biti klasifikovani kao ekstremistički materijal.[10]

Čitanje je preduvjet za društveni progres i razvoj, a nečitanje vodi u suprotnom pravcu. Muslimani su danas kolektivno napustili čitanje kao intelektualni poduhvat.

Sve vrste znanja su reducirane na kratke zvučne poruke snimljene na DVD-ovima, u direktnim prijenosima ili predavanjima na YouTube. Izgleda kao da je naša civilizacija svedena na seriju „lajkova“ i online „šerova“ koji nisu vezani za knjige ili gradivne blokove sistematičnog znanja. Vrijednost takvih materijala mogla bi se cijeniti u smislu podizanja svijesti i skretanja pažnje na kritična pitanja koja utječu na društvo, ali to ne može biti zamjena za čitanje i postojanje knjižne kulture kao epistemiološke baze društva.

Nedostatak savremene čitlačke kulture u muslimanskom svijetu, ukazuje na glavnu trenutnu krizu i uspostavljanje strukturalnog neznanja, što se mora preokrenuti.

Hatem Bazian

Borba protiv islama općenito i Kur’ana posebno, postala je nezaobilazan segment političkih programa ekstremnih desničarskih partija u Evropi, a i šire. Tako se politička partija (PVV) holandskog ultra desničarskog političara Geert Wildersa obavezala da će zatvoriti sve džamije u Holandiji i zabraniti Kur’an ukoliko pobijede na predstojećim izborima u martu 20l7. Sam Geert Wilders koji je svojevremeno uporedio Kur’an s Hitlerovom Mein Kampf, u svom online manifestu poziva na totalnu deislamizaciju Holandije, zatvaranje islamskih škola, centara za azilante, zabranu nošenja mahrame i zabranu ulaska imigrantima iz muslimanskih država.[11]

Ipak, koliko god apsurdno i strašno izgledali, svi ovi događaji, usuđujemo se reći, svojim značajem su sporedni u odnosu na jedan puno važniji proces. Naime, neočekivana posljedica brojnih bezumnih krvavih terorističkih napada i neopravdanih islamofobičnih protunapada, na globalnom nivou, jeste povećano zanimanje za Kur’an, za ono što u njemu istinski piše. Nakon napada na Svjetski trgovinski centar 200l., poznata američka izdavačka kuća Penguin izvjestila je da se prodaja jednog od njihovih klasika – Prijevoda Kur’ana na engleski jezik povećala pet puta u odnosu na uobičajenu, i stoga su odlučili štampati dodatnih 20.000 primjeraka. „I ne samo Kur’an“, kako piše u članku tad objavljenom u USA Today, „ljudi su voljni da uzmu bilo koju knjigu koja objašnjava muslimanski svijet naciji gladnoj informacija.“ A, jedan prodavač to je potvrdio riječima: „U osnovi, sve što imam u knjižari u vezi s islamom, kvalitetno ili ne, ljudi uzimaju.“[12]

Slično se desilo i u Francuskoj, nakon napada na redakciju satiričnog magazina Charlie Hebdo u januaru 20l5. godine, broj ljudi koji kupuju primjerke Kur’ana i knjige o islamu u francuskim knjižarama ekstremno je porastao. Specijalni dodatak koji se bavi Kur’anom objavljen u časopisu Philosophie magazine nakon napada na Charlie Hebdo razgrabljen je u rekordnom roku. Urednika časopisa Fabrice Gerschel je to prokomentarisao riječima: „Francuzi postavljaju sve više i više pitanja, i više nego ikad prije osjećaju nezadovoljstvo s odgovorima koje dobivaju iz medija. Ljudi žele bolje razumjeti vjeru koju brutalna ISIS tvrdi da predstavlja, tako da mogu donijeti svoje vlastite zaključke.“ Prema sedmičnom magazinu Hebdo Livres, duplo više knjiga objavljenih u Francuskoj 20l4. bilo je posvećeno islamu nego kršćanstvu. Također, u aprilu 20l5., na prestižnom College de France u Parizu po prvi put je otvorena katedra za proučavanje Kur’ana – Historija kur’anskog teksta i njegove transmisije.[13]

Nevjerovatna iskrivljenja slike islama u američkim mas-medijima nadopunjuju nedostatak razumijevanja mnogih aspekata islama kod eksperata o čijim pogledima i stavovima zavise odluke koje utiču na živote miliona ljudskih bića. Islamski svijet je odveć velik i islam je odveć snažna sila da bi bio degradiran na status koji danas zauzima na Zapadu, naročito u Americi.

Seyyed Hossain Nasr

Zapravo, nikada do sada na Zapadu nije bilo toliko dodiplomskih, postdiplomskih i doktorskih studija o islamu. Uprkos tom zamahu, analizirajuć i savremene islamske studije u Americi, profesor Seyyed Hossain Nasr kaže da je od svih glavnih svjetskih religija u većini religijskih studijskih programa islam u najgorem položaju. U ogromnoj većini obrazovnih institucija, islam se proučava kao historija, jezik, kultura, politički sistem i slično, ali ne kao religija. Nasr upozorava da se islam mora početi najprije i najviše izučavati kao religija, a ne samo kao društvena sila ili historijski događaj. Srećom, već nekoliko decenije brojni Zapadnjaci koji razumiju islamsku tradiciju ili govore iz te tradicije, kao i muslimanski autori koji žive na Zapadu, kreću se u tom pravcu pišući temeljita, objektivna i blagonaklona djela o islamu na evropskim jezicima.

…do Mašrika

S druge strane, na Istoku, u tradicionalno muslimanskim sredinama, u isto to vrijeme, Kur’an nije bio u fokusu tako vitalne prevodilačke, niti jako plodne naučno-istraživačke, analitičke, i opće spisateljske konstruktivne pažnje. „Čitanje je postalo izgubljena vještina kod preovlađujuće većine muslimana“, tvrdi prominentni savremeni islamski učenjak Hatem Bazian, smatrajući to temeljnim uzrokom krize današnjeg islamskog svijeta. On smatra da je muslimansko zapostavljanje čitanja i ostavljanje knjiga započelo još u 18. stoljeću i traje sve do danas. Razlozi tome su različiti i uključuju unutrašnju korupciju, gotovo isključivi interes za vojno i tehničko znanje, uništavanje i kolaps vakufa – institucije koja je podržavala i bila „kičma“ intelektualnog poduzetništva u islamskim društvima i protjerivanje učenjaka, učitelja i studenata na margine društva.[14] Drugi autori ističu kako je eskalacija krize u muslimanskom svijetu kojoj danas svjedočimo rezultat višestoljetne „fragmentacije autoriteta uleme i erozije tradicionalnih obrazovnih (vjerskih) institucija koje su bile odgovorne za opremanje muslimanskih društava sa značenjem, vrijednostima i simbolima i održavanjem njihove opće ravnoteže“, procesa koji su se dešavali zajedno s kritičnim procesima kolonijaliziranja i moderniziranja muslimanskog svijeta. Ovaj nestanak ili devalvacija institucija koje su imale religijski autoritet, odnosno erozija religijskog obrazovnog sistema, kako kaže analitičarka Soumya Ganoushi, generirala je vakum ispunjen s konfuzijom i haosom, što su mnogi „amateri i varalice, nametljivci i uljezi iskoristili da prodru na tu opustošenu teritoriju i proglase autoritet izricanja u ime islama uspjevajući da se nametnu u sferi koju su do tada držali kvalificirani pravnici i učenjaci“. Ona naglašava kako se, suprotno od dominirajuće priče koja asocira terorizam s religijskim obrazovanjem, rijetko može pronaći terorista koji je stekao solidno znanje na nekoj religijskoj obrazovnoj ustanovi.[15]

Ne čudi zato porazna činjenica da je Kur’an u novom stoljeću napadan i u muslimanskom svijetu, ali na jedan drugačiji, sofisticiraniji i dugoročno puno destruktivniji način od primitivnih islamofobičnih nasrtaja. Zloupotreba Kur’ana i izokrenuto tumačenje njegovih značenja radi postizanja i opravdavanja nesuvislih razumijevanja i izopačenih ciljeva nekih pojedinaca, organizacija i pokreta, nanijela je ogromnu štetu savremenoj zajednici muslimana. Svojevrsna “istočnjačka” fascinacija Kur’anom početkom novog milenija, nerijetko nije prelazila nivo formalnosti, površnosti, repetitivnosti ili ekskluzivizma, ponekad poprimajući nevjerovatne razmjere, u pravom smislu te riječi. Tako je u Kazanu, glavnom grada ruske republike Tataristan, u junu 2011. godine, svečano predstavljen najveći Kur’an na svijetu. Mushaf dimenzija 1,5m x 2m težak je 800kg. Naslovna stranica, teška 20kg ukrašena je zlatom, srebrom, malahitom, jaspisom i cirkonima.[16] Nekoliko godina kasnije, afganistanski kaligraf Mohammed Sabeer Khedri Hussani, zajedno sa svojih devet učenika, ispisao je Mushaf skoro istih razmjera kao što je tatarski, ali je njegova naslovnica bila napravljena od dvadeset kozijih koža. U Indoneziji su, pak, kur’anski tekst ispisali na 270 aluminijumskih ploča dimenzija 1,2m x 1,5m koje zajedno teže 1,2 tone. Sirijac Muhammed Mahir Hadri nastanjen u Dubaiju, 2013. je predstavio prvi u potpunosti izvezeni Kur’an na svijetu. Kur’an u potpunosti izvezen svilom na 426 baršunskih stranica težak je 200kg i košta 5 miliona eura.[17] Jedan turski travar sačinio je još jedan jedinstven Mushaf u potpunosti napravljen od biljaka. Stranice su napravljene od ručno presovane biljne pulpe, tinta je proizvedene od smjese različitih biljaka, a stranice su spajane posebnom masom, također napravljenom od raznih biljaka.[18]

Skoro u isto vrijeme kad i najveći u Kazanu, u Dubaiju je predstavljen najmanji Kur’an, cijeli ugraviran na dvije zlatne ploče 16×12 cm, teške 5,4kg. Ovaj zlatni Kur’an je optočen sa 8.991 komadom dijamanata, rubina, smaragda i safira.[19] Još jedan jedinstven u svijetu zlatni Kur’an ugledao je svjetlo dana u Moskvi 2006. godine. Moskovska kovnica novca pri Ministarstvu finansija Rusije izradila je na l62 zlatne ploče kopiju, kako se smatra, najstarijeg sačuvanog hazreti Osmanovog manuskripta Kur’ana, iz 8. stoljeća, koji se inače nalazi u vlasništvu ruske Akademije znanosti.[20]

Paralelno s tim površnim, egzibionističkim i čak degradirajućim pristupom suštinskoj veličanstvenosti Kur’ana, građanski ratovi, revolucije, pobune, džihadizam, ekstremizam, nacionalistički sekularizam, sektarianizam, tradicionalizam, radikalizam, masovna stradanja, masovne migracije, materijalizam, siromaštvo, ateizacija, kristijanizacija, kriza vlasti, kriza obrazovanja, kriza nataliteta, kriza vjerovanja i još mnoga druga iskušenja koja izranjaju iz haosa u kojem se nalazi dobar dio muslimanskog svijeta od početka 2l. stoljeća, jasan su pokazatelj da, prije svega, Istok danas mora ozbiljno preispitati svoj odnos prema Kur’anu. Muslimani moraju ponovo početi upoznavati Kur’an, istinski ga vraćati u svoje živote i očišćena srca i otvorena uma, s punom pažnjom, spoznavati poruke sadržane u njemu.


[1] http://www.iqna.ir/en/news/2307276/most-russian-translations-of-quran-are-concept-based

[2] https://www.wikiwand.com/en/List_of_ translations_of_the_Quran

[3] https://www.wikiwand.com/en/Dove_ World_Outreach_Center_Quran-burning_con-troversy

[4] http://www.faithfreedom.org/will-a-ban-of-the-quran-become-a-reality/

[5] ibid

[6] https://www.gatestoneinstitute.org/4344/imran-firasat-spain

[7] https://www.theguardian.com/books/booksblog/2013/oct/08/russian-court-bans-qurantranslation

[8] http://aboutislam.net/muslim-issues/russiabans-quran-translation/

[9] https://themoscowtimes.com/articles/banof-quran-translation-overturned-easing-fearsof-unrest-30596

[10] https://www.rt.com/politics/316172-chechen-lawmaker-proposes-legal-immunity/

[11] http://www.voanews.com/a/netherlandswilders-mosque-quran-ban/3482009.html

[12] http://usatoday30.usatoday.com/life/books/2001-10-18-koran.htm

[13] http://www.timesofisrael.com/sales-ofbooks-on-islam-skyrocket-after-franceattacks/

[14] http://www.dailysabah.com/columns/hatem-bazian/2015/08/17/books-and-readingin-the-muslim-world-a-serious-crisis

[15] http://www.huffingtonpost.com/soumayaghannoushi/terrorism-and-the-crisis-of-sunniislam_b_8329230.html

[16] http://www.businessinsider.com/worlds-largest-quran-has-a-120-kilo-goldand-silver-cover-2011-11

[17] http://www.shughal.com/9-amazingqurans-personify-passion-islam/

[18] http://www.thenational.ae/blogs/the-artblog/a-quran-made-entirely-from-herbs

[19] http://www.therichtimes.com/worlds-smallest-gold-engraved-quran-is-encrusted-withdiamonds-and-rubies/

[20] http://www.calligraphy-museum.com/en/news/news/the-golden-quran-will-be-demonstrated-at-the-international-exhibition-of-calligraphy

Comments

Leave a reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *