Ammar

Krava

Sigurno znate da se druga po redu, a pri tome još i najduža sura u Kur’anu zove  „Krava“ (El Bekara). U toj suri u nekoliko ajeta (68-71.) govori se o jednoj posebnoj kravi iz vremena kad je živio Musa, alejhisselam, koja je pomogla u otkrivanju jednog ubice. I u suri „Jusuf“ spominje se krava, zapravo, tačno četrnaest krava, sedam debelih i sedam mršavih, u snu koji je usnio faraon, a koji mu je protumačio Jusuf, alejhisselam.innercowhero

Iako kravom zovemo cijelu jednu vrstu životinja, krava je, ustvari, ženka domaćeg goveda. Kao što lava zovemo kraljem divljih životinja, kravu bismo, zasigurno, mogli nazvati kraljicom domaćih životinja. To je najvažnija životinja koju su ljudi pripitomili s obzirom na količinu mesa, mlijeka i drugih proizvoda koje daje ljudima.

Prije mnogo hiljada godina, nepreglednim prostranstvima današnje Evrope, Azije i sjeverne Afrike carovao je njen divlji predak – tur. On je bio mnogo veći i mnogo opasniji od današnjih domaćih goveda, imao je snažne rogove dugačke gotovo jedan metar. Onda se grupa lovaca s jugoistoka Turske, prije 10.500 godina, odvažila i krenula u lov na te opasne zvijeri i uhvatila oko 80 divljih turskih goveda. Onda su započeli s njihovim pripitomljavanjem. Od tih 80 divljih goveda,  potiče svih 1,3 milijarde domaćih krava koliko ih danas živi širom svijeta, raspoređenih na 800 različitih vrsta.

Samo u Indiji, gdje se krave poštuju kao svete životinje i ne smiju se ubijati, živi preko 300 miliona krava. Iako izgledaju kao da su lijene i nezainteresovane za svijet oko sebe, krave su veoma  znatiželjne životinje i jako vole da istražuju.

Imaju izvrsno čulo mirisa i mogu čuti zvukove koje ljudski sluh ne može zabilježiti. Kada pasu ili se odmaraju, sve krave na svijetu, gotovo uvijek, zauzimaju isti položaj: sjever – jug, zbog čega ih naučnici nazivaju „živim kompasom“. Zašto to rade“?  Još uvijek se ne zna. img1487

Međutim, sve krave ne muču istim „jezikom“. Istraživanjima je utvrđeno da krave koje žive na različitim krajevima svijeta različito i „muču“. Krave su, kako tvrde istraživanja, prave dame. Vrlo su osjećajne i daju više mlijeka ukoliko ih se uvažava i prema njima lijepo postupa. S više mlijeka počastit će vas i ako im puštate lijepu muziku i obraćate im se imenom koje ste im dali.

Kao i ljudi, krave razvijaju bliska prijateljstva i najradije provode vrijeme s odabranim prijateljicama. Ukoliko se krave drugarice razdvoje, one pate i imaju bolne fizičke osećaje. Ali, dešava se da se neke krave međusobno uopće ne podnose.

Krave su brižne majke. Mogu hodati kilometrima kako bi našle svoje tele. Kada spavaju, vole da budu u okrilju svoje porodice. Krava spada u grupu životinja koje se nazivaju „preživači“. Želudac preživača podijeljen je na četiri dijela. Taj čudesni „dizajn“ omogućava kravi i drugim preživačima da uz pomoć mikroorganizama i enzima u tim „stomacima“ mogu probavljati hranu koju ni jedan drugi sisar ne može. Njen organizam iskorištava 60 – 75% biljnih vlakana pretvarajući tako, za čovjeka potpuno bezvričovjeka potpuno bezvripotpuno bezvrijednu hranu, kao što su trava, sijeno ili slama, u  visoko vrijedne bjelančevine u svom mesu i mlijeku. Preživači su dobili ime po tome što preživaju, vraćaju progutanu hranu u usta i još jednom je žvaću i usitnjavaju, i onda je ponovo gutaju i probavljaju. Krava preživa i do 8 sati svakog dana. Ona prožvaće svaki zalogaj 50 puta u minuti.

Krava dnevno pojede od 10 do 20 kg trave i popije oko 50 l vode, a ako daje mlijeko, onda i preko 100 litara vode. Iako su naši preci pripitomili krave prvenstveno radi njihovog mesa, danas je najvažniji kravlji proizvod njeno mlijeko. img1486

Da bi krava proizvela jednu litru mlijeka, kroz njezino vime mora proći oko 500 litara krvi. Jedna krava daje oko 45.000 čaša mlijeka godišnje. Kakav će ukus mlijeko imati i koliko će ga krava proizvesti, zavisi od toga šta krava jede. Ako jede samo travu, dat će 50 čaša mlijeka na dan, a ako je njezina prehrana mješovita, dat će 150 čaša mlijeka na dan. Sve dok 1894. godine nisu izumljene mašine za mužnju krava, farmeri su muzli u prosjeku 6 krava po satu.

Danas, prosječni farmer uz pomoć mašina pomuze preko 100 krava po satu. Danas jedna krava proizvede mlijeka koliko je nekad proizvodilo 10 krava. Krave proizvode 90% svjetskih zaliha mlijeka. Mlijeko se smatra izuzetno važnom hranom, naročito za djecu. Ali savremeni ljudi, što je potpuno nenormalno, nerijetko mlijeko piju u pretjerano velikim količinama, kao vodu.

Da bi se proizvele tolike količine  mlijeka, sira, maslaca i jogurta, veliki broj današnjih krava proživljava vrlo okrutan i kratak život. Drže ih u jako lošim uvjetima na velikim farmama širom svijeta. Steone (trudne) su 9 mjeseci svake godine. Kad se otele, snažna majčinska veza između krave i njenog novorođenog teleta prekida se već nakon dva-tri dana. Svakoga dana, stotine hiljada teladi odvaja se od svojih majki da bi police u našim prodavnicama bile pune mlijeka. Umjesto majčinim mlijekom, koje bi inače sisalo 6 mjeseci, tele se hrani vještačkom nezdravom tekućinom. cow_head_nose_meadow_grass_sky_16958_3840x2400

Organizacije za zaštitu životinja često nas obavještavaju o teškim uslovima u kojima živi telad na velikim farmama, u izolaciji, u skučenom prostoru,  bez mogućnosti da se kreću. Nakon 3-5 mjeseci, veliki broj njih svoj prekratki život završi u klaonici. Za to vrijeme, njihove majke muzu 2-3 puta dnevno i to 7-10 mjeseci godišnje, čak i za vrijeme kad su steone. Umjesto da proizvode 3 litre mlijeka dnevno za svoju telad, one, natjerane, proizvode 30 litara. Pri tome, uopće ne izlaze u prirodu da jedu svježu travu, već se hrane koncentriranom vještačkom hranom koja nerijetko sadržava soju, ribu, krv, kokošije perje i ostatke drugih životinja, poput svinja, pa  i samih krava. Uz to im se stalno daju velike količine raznih lijekova koji podstiču njihov brzi rast i proizvodnju mlijeka. Iako bi po svojoj prirodi mogle živjeti oko 20 godina, ove krave, strašno iscrpljene, izmorene ili bolesne, završavaju na klanju već nakon 5 godina.

Zato, budete li nekad imali priliku, otiđite s roditeljima na selo, ili na neko obližnje mjesto gdje krave žive u prirodi, upijaju sunčeve zrake i jedu svježu, sočnu zelenu travu. Posmatrajte njihove smirene, zamišljene figure i razmislite i o tome koliko li je samo ljudi odraslo na njihovom mlijeku. A, ako dobijete priliku, obavezno probajte njihovo mlijeko, i otkrijte da mlijeko zadovoljne i zdrave  krave, odrasle u prirodi, ima potpuno drugačiji ukus od onog iz tetrapaka.

Tekst objavljen u Magazinu za ženu i porodicu “Bosanska Sumejja”, broj 47. maj, 2014. godine.
 

Comments

Leave a reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *