Ličnost

Bošnjakinje u književnosti: Nasiha Kapidžić-Hadžić

Mukelefa Behaderović

Nasiha Kapidžić-Hadžić bila je jedna od najpoznatijih bosanskohercegovačkih pjesnikinja, prozni pisac i urednica. Rođena je 1931. godine u Banjoj Luci.

Njen otac Ali-efendija Kapidžić bio je viši vojni imam u vojsci Kraljevine Jugoslavije i početkom II svjetskog rata bio je prvi potpisnik čuvene Rezolucije banjalučkih muslimana koja je bila usmjerena protiv progona Srba i Jevreja.

Osnovnu i srednju školu završila je u rodnom gradu i diplomirala na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu. U početku je radila kao profesor u banjalučkoj gimnaziji, a zatim je bila urednik u Obrazovnom i Dječijem programu Radio-Sarajeva. Potom je prešla u Izdavačko preduzeće “Veselin Masleša” gdje je, do penzionisanja, bila urednik Edicije za djecu i omladinu.

Nasiha Kapidžić-Hadžić je pisala poeziju za djecu, poetsko-prozne zapise i dramske tekstove. Njeni pjesnički i prozni radovi uvršteni su u niz antologija i čitanki za osmogodišnje škole. Zastupljena je izborom iz pjesničkog opusa u školskoj lektiri.

Svakog jula u rodnoj kući i bašti Nasihe Kapidžić Hadžić, u sklopu manifestacije „Dani banjalučke dijaspore“, održavaju se književni susreti „Vezeni mostovi“ koji su ime dobili po jednoj od pjesama Nasihe Kapidžić-Hadžić koje se mi rado sjećamo iz djetinjstva. U ovoj pjesmi, ona opisuje most kao jedan od najljepših prizora koje će gost vidjeti kada dođe:


VEZENI MOST

Kad jednom dođeš u grad od lišća

da budeš najdraži gost,

vidjećeš kako obale travne

na ruci drže most.

Most vezan žicom svilenom, tankon

u sedam boja tkan;

ogledalo mu zelena rijeka,

a ukras sunčan dan.

Vjetar ga njiše ko voda čamce,

svezane u plićaku;

rojevi svitaca nad njim se pale,

pa blista i u mraku…

Nasiha Kapidžić-Hadžić


O značaju pjesnikinje govori činjenica da je štampana poštanska marka s njenim likom. Kao sjajna pjesnikinja, prozaistkinja i dramska spisateljica, Nasiha Kapidžić-Hadžić objavila je knjige za djecu Maskembal u šumi, Vezeni most, Skrivena priča, Kad si bila mala, Od tvog grada do mog grada, Glas djetinjstva i druge.

Dobitnica je mnogih nagrada i priznanja, među kojima su: Šestoaprilska nagrada grada Sarajeva, nagrada Veselin Masleša grada Banjaluke, te dvije godišnje nagrade Izdavačke kuće Svjetlost. Njene dramske igre za djecu izvođene su na radiju i u pozorištu.

Prozvali su je pjesnikinjom cvijeća, trave i rijeka. Ona je govorila iz dječije perspektive, dječijom maštom koja je prepuna ljepote i šarenila. Govorila je o tom uvijek začuđenom dječijem pogledu kada vidi nešto novo.

Bila je već u penziji i narušenog zdravlja kada je Sarajevo palo pod četničku opsadu. Ratne nedaće je dijelila sa svojim sugrađanima. Umrla je 22. septembra 1995. godine.

Rodna kuća Nasihe Kapidžić-Hadžić proglašena je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Historijski spomenik Kapidžića kuću čine stambeni objekat, avlija i bašta. Kuća je izgrađena u 18. ili početkom 19. vijeka, a Nasihin otac kupio ju je, 1920. godine, od Muhamed-bega Kulenovića.

 Rodna kuća Nasihe Kapidžić-Hadžić

U odluci Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika piše, između ostalog, da se u kući nalazi spomen-soba Nasihe Kapidžić-Hadžić s očevom i njenom bibliotekom, njenim knjigama, dokumentacijom i književnim nagradama.

Sabiha Kapidžić, sestra banjalučke pjesnikinje Nasihe Kapidžić-Hadžić, u kući u kojoj su rođene, koja je proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, čuva uspomene na sestru i porodicu. Njena rodna soba je puna knjiga, slika, fotografija. Kuća se nalazi u banjalučkom naselju Obilićevo, pored Vrbasa. S Nasihom u ovoj kući boravili su mnogi istaknuti pjesnici, među kojima i Desanka Maksimović.

Comments

Leave a reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *