Muzej Bosna

Maglaj

Mr. ELMA KORIĆ, prof. historijskih nauka

Maglaj je prostrani grad u dolini rijeke Bosne, smješten na njenoj desnoj strani, ispod planine Ozren.
Prvi pisani trag u kojem se spominje Maglaj nalazi se u Povelji ugarskog kralja Sigismunda, nastaloj 16. septembra 1408. godine. U vrijeme Osmanlija, ovaj grad se u izvornim dokumentima prvi put spominje 20. augusta 1503. godine.

Gradina ili tvrđava najvjerovatnije je nastala još u 13. stoljeću, a kasnije su je Osmanlije nadograđivali.maglaj

Prema popisu tvrđava Bosanskog sandžaka iz 1530. godine, u tvrđavi Maglaj nalazilo se dvadeset devet članova posade koju su sačinjavali: dizdar, ćehaja, četiri serbuljuka, imam, jedan tobdžija, jedan vratar i devetnaest običnih nefera. Dizdar Hizir-aga posjedovao je timar od 4.336 akči u samoj maglajskoj kasabi. Timari ostalih posadnika ove tvrđave nalazili su se u nahijama Maglaj, Tešanj i Trebetin.

Za sedam posadnika zna se da su porijeklom bili iz Bosne, dok je jedan bio iz Sofije. Godine 1697. posada tvrđave Maglaj brojala je dvjesto vojnika, a od oružja su imali “tri mala topa, jedan havan, nešto praha i olova”.

Kao kapetanija, Maglaj se spominje još 1739. godine, kada je kapetan bio neki Mustafa. Njegov sin Mahmut je 1799. godine imenovan za sandžak-bega Klisa, ali je, putujući na novu dužnost, umro u Žepču. Ukopan je u Maglaju, a tarih s njegovog mezara poručuje:

»Otvori oči i pogledaj: Ovaj dunjaluk nije pouzdan.»

Uprkos nepristupačnom položaju, kulama, zidinama i tabijama, puškarnicama i topovima, tvrđava je u nekoliko navrata nakratko osvajana. Prvi put se to desilo prilikom prodora Eugena Savojskog a zatim i stotinu godina kasnije kad su njeni branioci otvorili kapije vojskovođi Laudonu, da bi to učinili i 1850. godine pred Omer-pašom Latasom.28940462

Kako je Maglaj dobio ime, ostaje da se nagađa. Prema nekima, grad se ranije zvao Stražba, ali kako je tvrđava često bila obavijena gustom maglom koja se tu zadržavala, to je bio razlog da mjesto dobije ime Maglaj.

Jedna stara legenda kazuje da su magle znale biti tako guste da su oni koji bi tek došli u Maglaj mislili da je pamuk i u njega skakali s tvrđave.

Uz tvrđavu se nalazi i sahat-kula u kojoj je, kažu, nekada bilo zlatno zvono. Odmah ispod strmo uzdignute sahat-kule nalazi se Džamija Jusuf-paše Budimlije. Džamija je dobila ime Kuršumlija po munari koja je bila pokrivena olovom. Sazidana je od kamena pješčara i jedinstven je spomenik kulture iz 16. stoljeća.14235133

       Tekst objavljen u Magazinu za ženu i porodicu “Bosanska Sumejja”, broj 28. april/maj, 2008. godine.           

Comments

Comments are closed.