Lifestyle

Šumska terapija

Hiljade umornih, potresenih, preciviliziranih ljudi počinje da shvata da je odlazak na planinu zapravo povratak domu. Divljina je neophodna. (John Muir)

Tokom hiljada godina historije čovječanstva mi smo postali vrsta koja najviše vremena provodi u zatvorenim prostorima. Za osobe koje većinu vremena provode radeći u uredima, jedino vrijeme kada izađu vani jeste kada putuju ili obavljajuju neke sitne poslove. Međutim, mnoge naučne studije su pokazale da boravak van zatvorenih prostora pozitivno utječe na ljudsko zdravlje. U naporu da se izbore protiv epidemije boravka u zatvorenim prostorima i kako bi poboljšali svoje zdravlje, sve veći broj ljudi na Zapadu počinje da prakticira japanski običaj zvan Shinrin-yoku.

Naziv je osmislilo japansko Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva 1982. godine, a ono u slobodnom prijevodu znači „uživanje u šumskoj atmosferi“ ili „šumska terapija“ i odnosi se na proces upijanja prizora, mirisa i zvukova iz prirodnog okruženja kako bi se poboljšalo fizičko i psihičko zdravlje.

Ideja je posve jednostavna: ako osoba posjeti prirodno okruženje i uživa u opuštajućoj šetnji, ona se pri tome može da smiri, pomladi i oporavi. Cilj šumske terapije je da ponudi priliku posjetiteljima da iskuse nešto posve drugačije od svakodnevnog stresnog i brzog života te da nauče cijeniti ono što se jedino može vidjeti ili čuti u smiraju. Osobe koje šetaju u prirodi manje se upuštaju u negativno razmišljanje i samokritiziranje koje je povezano s depresijom.

Druge studije su pronašle povezanost između Shinrin-yokua i poboljšanja u radu imunog sistema. Ispitanici su proveli tri dana/dvije noći u šumskim predjelima u Japanu, s tim da su im prije i poslije puta naučnici vadili uzorke krvi i urina. Broj ćelija ubica ili NK ćelija (posebna vrsta bijelih krvnih ćelija koja se bori protiv virusa i tumorskih ćelija) i drugih markera imunog sistema bio je znatno povećan nakon šumske terapije. Rad ćelija ubica kod ispitanika se povećao za 50 posto tokom putovanja, a došlo je do smanjenja koncentracije adrenalina u urinu.

U Japanu, Shinrin-yoku staze su certificirane na osnovu studije koja, po uzorcima krvi, utvrđuje da li je broj ćelija ubica dovoljno povećan nakon šetnje tim stazama. U Japanu i Koreji šumska terapija je dio zdravstvenog sistema i pokrivena je osiguranjem.

Neki naučnici smatraju da je Shinrin-yoku terapija učinkovita zbog supstanci zvanih fitoncidi koji su antibiotici biljnog porijekla. Oni tvrde da se ljudi mogu opustiti udisanjem supstanci koje isparavaju iz šume. Kao još jedan razlog zbog čega je šumska terapija djelotvorna mogu se navesti i osjećaji smiraja i divljenja koji su prisutni tokom posmatranja prirodnih ljepota. Uživanje u mirisima, zvukovima i prizorima u šumi može probuditi umirujuće emocije koje su pokazatelj dobrog zdravlja.

U periodu od 2004. do 2012. godine, japanski dužnosnici su potrošili oko 4 miliona dolara na istraživanje o djelovanju šumske terapije na fizičko i psihičko zdravlje te je, na osnovu rezultata, certificirano 48 staza za šumsku terapiju. Qing Li, profesor na Univerzitetu u Tokiju (Nippon Medical School), izmjerio je aktivnost ćelija ubica u imunom sistemu prije i poslije boravka u šumi. Ove ćelije se bore protiv virusa i tumorskih ćelija te su povezane s imunim sistemom i prevencijom protiv raka. U studiji iz 2009. godine, kod Liovih ispitanika je došlo do povećanja aktivnosti ćelija ubica sedmicu dana nakon posjete šumi, a pozitivan učinak je trajao mjesec dana nakon redovne posjete šumi vikendom. Ispitanici su bili odmorniji i manje podložni stresu nakon šumske terapije.

Šumska terapija je moguća svugdje u svijetu gdje ima šumskih predjela (područje koje zauzima 50.000m2 od čega 10 posto čine drvoredi). Gradskom stanovništvu od koristi može biti i posjeta parku. Kratak boravak na zelenim površinama u gradu može smanjiti nivo stresa i čak pomoći u liječenju djece s poremećajima u ponašanju, kao što je nemogućnost koncentracije. Iako je Shinrin-yoku tretman još uvijek jedna velika nepoznanica, njegovo prakticiranje se i dalje širi; možda kao odgovor na opsjednutost modernog društva tehnologijom i aktivnostima u zatvorenim prostorima.

Tokom šumske terapije nije bitno raditi teške fizičke aktivnosti već kroz pet čula iskusiti šumsku atmosferu: žuborenje potoka, pjevanje ptica, zelenu boju, miris šume ili pak jedenjem šumskih plodova ili samim dodirivanjem drveća. Samo budite okruženi drvećem, bez planinarenja ili brojanja koraka na mobilnim aplikacijama. Možete sjediti ili se lagahno kretati, u svakom slučaju je bitno da se opustite, a ne da postignete nešto.

Nekoliko savjeta u vezi sa šumskom terapijom:

Napravite plan na osnovu vaše dnevne fizičke aktivnosti i nastojte da se ne umorite tokom šumske terapije.

Ukoliko ćete posvetiti čitav dan šumskoj terapiji, onda je najbolje da 4 sata provedete u šumi, a da šetate 5 km. Ukoliko ćete posvetiti samo pola dana šumskoj terapiji, onda je najbolje da provedete 2 sata u šumi, a da šetate 2,5 km.

Ukoliko se osjećate umorno, možete napraviti pauzu, bilo kad i bilo gdje.

Ako ožednite, možete popiti vodu/čaj, bilo kad i bilo gdje.

Pronađite mjesto u šumi koje vam se sviđa. Tu možete sjediti koliko želite, čitati knjigu ili uživati u pogledu. Bilo bi dobro, ako ste u mogućnosti, da odete na spa tretman ili u banju nakon šumske terapije. Možete izabrati program šumske terapije na osnovu vaših potreba.

Ukoliko želite da poboljšate vaš imuni sistem, onda bi najbolje bilo da odete na putovanje u šumu koje bi trajalo tri dana/dvije noći.

Ako samo želite da se opustite i smanjite nivo stresa, onda bi jednodnevni izlet u obližnji park bio dovoljan. Šumska terapija je samo preventivna mjera, što znači da, ukoliko se razbolite, posjetite doktora, a ne šumu.

Naučno dokazane beneficije Shinrin-yokua su:

  • poboljšavanje imunog sistema, s povećanjem broja ćelija ubica (NK ćelija),
  • smanjenje krvnog pritiska,
  • smanjenje nivoa stresa,
  • poboljšanje raspoloženja,
  • povećanje koncentracije, čak i kod djece s hiperaktivnim poremećajem (ADHD),
  • ubrzavanje procesa oporavka od bolesti ili operacije,
  • povećanje nivoa energije,
  • poboljšanje sna,
  • jači i jasniji instinkt,
  • povećanje protoka energije,
  • povećanje znanja o prirodi i različitim vrstama biljaka i životinja koje u njoj žive,
  • jačanje prijateljskih odnosa i
  •  općenito veći osjećaj zadovoljstva i sreće.

Comments

Leave a reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *