Razvoj čitalačkih navika kod djece

ALMEDINA IMŠIROVIĆ, dipl. pedagog-psiholog

Nedavno sam pročitala rezultate jednog istraživanja, provedenog 2009. godine u Hrvatskoj, o postignućima petnaestogodišnjaka u području pismenosti, s naglaskom na čitalačkoj, matematičkoj i prirodoslovnoj pismenosti. Prema rezultatima koje su učenici postigli, više od jedne četvrtine smatra da je čitanje gubitak vremena, gotovo pola njih čita samo ako mora, više od pola ne voli ići u biblioteku, isto toliko ih nije sretno ako knjigu dobiju na poklon, a jedna četvrtina ne može mirno sjediti i čitati duže od nekoliko minuta. Ako se uzme u obzir da stepen pismenosti utječe na kvalitetu rada, mobilnost, zapošljavanje, kasnije usavršavanje i na širu participaciju u civilnom društvu, jasno je da ovi podaci zvuče poražavajuće.

U navedenom istraživanju, anketiran je 2.471 učenik 7. i 8. razreda osnovnih škola s područja cijele Hrvatske, oba spola. Tada sam razmišljala na sljedeći način: Ukoliko bismo slično istraživanje proveli u našoj zemlji, bojim se da bi rezultati bili još porazniji, s obzirom na ukupnu situaciju u kojoj se nalazimo (rat, postratna dešavanja, socio-ekonomska situacija…).

Nakon ovoga, zapitala sam se: Čitaju li naša djeca uopće i, ako ne, što je razlog?

U vremenu u kojem živimo, kada je tehnika zagospodarila na svim poljima naših života, posebna vještina postalo je odgojiti dijete i naučiti ga da voli knjige i da uživa u čitanju. Generacije koje su od rođenja izložene upotrebi kompjutera, odrastaju uz tehnologiju koja ih upućuje na istovremeno obavljanje više radnji. Djeca uče intuitivno i nelinearno, a osnova njihovog učenja ne temelji se, kao u prethodnim generacijama, na čitanju.

Da li će dijete postati ljubitelj knjiga ili ne zavisi od mnogo faktora (porodica, društvena img567sredina, škola, vršnjaci, mediji, razvoj tehnologije…). Ako im ta vrata “odškrinemo” na pravi način, otvaramo za njih šaroliki svijet znanja, mogućnosti i mašte. Dijete možda nije ni svjesno da taj svijet postoji, jer još od najranijeg perioda svoga života neprestano prima mnoštvo (vrlo često nepotrebnih) informacija s televizije, radija, preko društvenih mreža. Iako je nesporno da navedeni mediji imaju pozitivnih strana (ako se njima pametno koristi), knjiga razbuđuje maštu i omogućuje djetetu da nauči da sluša, da bude koncentrisano i da uči nove riječi i pojmove…

Većina odraslih smatra da je razvijanje čitalačkih navika vezano za period polaska u školu. Međutim, stručnjaci kažu da nikada nije rano krenuti s čitanjem djetetu jer neka istraživanja pokazuju da beba od samo nekoliko dana “odgovara” na glas majke, osluškujući i posmatrajući šta se dešava oko nje, a kako raste, počinje da pušta određene glasove. Zato je čitanje važan podsticaj u razvoju njenog govora. Od predškolskog uzrasta sve do trećeg razreda, dječija vještina čitanja raste. U ovom periodu, u procesu učenja čitanja, roditelji igraju najvažniju ulogu. Dijete koje tek počinje učiti da čita dobija mnogo više podataka o samoj knjizi u  slušanju, nego samostalnim čitanjem. Djetetov rječnik i vještina čitanja razvijaju se brže i kvalitetnije slušanjem čitanja, razumijevanje i objašnjavanje značenja pojedinih reči. Nadalje, brojna istraživanja ukazuju i na to kako se djeca kojoj se čita i priča od najranije dobi brže razvijaju, zainteresovanija su za okolinu, brže uče, bolje se snalaze u komunikaciji s drugima, razvijaju predčitalačke navike, a u školu kreću s pozitivnim stavom prema knjigama.

Mnogo je razloga koji upućuju na važnost čitanja od najranije dobi, a neki od njih su sljedeći:

  • pomaže u formiranju posebnih emocionalnih veza između djeteta i roditelja;
  • uvodi dijete u svijet umjetnosti, posebno književnosti;
  • unapređuje djetetovu sposobnost slušanja;
  • pomaže u razvoju opažanja, promatranja, pažnje, pamćenja, mišljenja i logičkog zaključivanja;
  • uvodi dijete u raznolik svijet zbivanja i iskustava, razvija različite djetetove interese, omogućuje stjecanje novih znanja;
  • obogaćuje djetetov rječnik i govorne sposobnosti;
  • omogućava razumijevanje vlastitih osjećaja, kao i sposobnost empatije (uživljavanje u osjećaje drugog) kod djeteta;
  • obogaćuje maštu i kreativno mišljenje;
  • pomaže u usvajanju moralnih vrijednosti i humanih poruka… Kada čitati djetetu?
  • Kao što je gore navedeno, s čitanjem valja započeti od samog rođenja djeteta, jer slušanje glasa odraslog razvija slušnu osjetljivost djeteta za glasove i govor i iznimno važnu predčitalačku vještinu.
  • Djetetu treba čitati kad god se za to ukaže prilika, a posebno je važno imati neke rituale čitanja (pred spavanje, tokom popodnevnog odmora…).
  • Čitajte djeci onda kada su vas ona spremna slušati, a ne tjerajte ih da im čitate onda kada su umorna, pospana, nervozna…
  • Isto tako, čitajte im onda kada ste vi opušteni i spremni da i sami uživate u čitanju.
  • Ne bi bilo loše da nosite djetetovu slikovnicu i čitate mu u situacijama kada negdje čekate (kod ljekara, u autu… ). Postoje mnogi načini razvijanja ljubavi prema čitanju, a neki od njih su sljedeći:
  • Izaberite “pravu” knjigu, onu koja će biti u skladu sa interesima i uzrastom djeteta (u ranom periodu djeca vole slikovnice živih boja, s jasnim i zanimljivim slikama…).
  • Knjigu prvo pročitajte sami.
  • Nađite posebno mjesto za čitanje, mjesto gdje će se dijete osjećati ugodno i sigurno.
  • Dopustite djetetu da ono samo odabere šta ćete mu čitati. Nemojte se iznenaditi ukoliko ono želi da mu čitate istu priču više puta (vrlo često to je znak da ono želi da tu priču zapamti).
  • Dok čitate, poželjno je da vam dijete sjedi u krilu ili blizu vas (na taj se način ostvaruje bliskost među vama).
  • Pri čitanju, udobno se namjestite i uklonite sve ono što bi vas moglo ometati (isključite televizor, radio, računar…).
  • Ograničite djetetu upotrebu računara, gledanje televizora jer zadovoljstvo koje djeci pružaju televizor, kompjuter, videoigrice i “pametni telefoni” previše je privlačno i svakako nešto s čim jedna knjiga ne može da se “takmiči”.
  • Držite knjigu na udaljenosti koja djetetu omogućava uvid u slike (ukoliko ima slika), jer djeca posebno uživaju ako i sama, prilikom čitanja, mogu pratiti slike.
  • Čitajte polahko kako bi dijete moglo razumjeti, pratiti misao i zapamtiti pročitano.
  • Ukoliko to dijete želi, pustite ga da samo “čita” knjigu, izmišljajući priču, a vi slušajte.
  • Što je djetetov uzrast manji, priča treba da bude kraća jer djetetova pažnja je kratka. Kako dijete raste, njegova pažnja će se povećavati, a vi ćete mu moći čitati duže sadržaje.
  • Poštujte njegovu želju da prekinete priču onda kada osjetite da dijete više nije zainteresovano da vas sluša.
  • Dramatizirajte (pravite različite izraze lica, glasove, zvukove i sl.).
  • Priče prilagodite uzrastu djeteta i preskočite riječi koje dijete ne razumije (ili ih zamijenite izrazima koji su djetetu razumljivi).
  • Pokažite svom djetetu da su knjige dragocjene tako što ćete napraviti biblioteku u kojoj će biti dječije literature, ali i beletristike, naučne fantastike, historijskih knjiga…
  • Budite uzor! Najbolji način da dijete zavoli knjigu jeste da je vidi često u vašim rukama. Ako je dijete okruženo knjigama, ako vi dosta čitate, one će biti njegovo prirodno okruženje i spontano će ih zavoljeti. Ukoliko dijete primijeti da vi uživate u čitanju, to će za njega biti veoma snažna motivacija. I ono će poželjeti da oponaša ono što vi radite.
  • Već u predškolskom uzrastu djeteta, možete zajedno da odete do biblioteke da ga upoznate s tom ustanovom, a možete vaše dijete i učlaniti. Čak i ako je tek počelo da uči slova, u biblioteci možete zajedno da birate slikovnice ili knjige koje ćete mu vi čitati.
  • Kupujte djeci knjige kao poklon! Na taj način učite ga da je knjiga nešto vrijedno.
  • Vodite dijete na sajmove knjiga, da barem nakratko osjeti tu atmosferu. Ukoliko ste u mogućnosti, dozvolite mu da za sebe izabere neku knjigu.
  • Imajte na umu da dijete nećete silom natjerati da zavoli čitanje. Ukoliko dijete ne želi da mu čitate ili da samo čita, ne primjenjujte silu ili kaznu. Pokušajte naći adekvatan način da ono zavoli knjigu.
  • Zapamtite, kao i sve ljubavi, i ljubav prema čitanju, knjizi, uči se, njeguje, podstiče…

Zato, dragi roditelji, ukoliko želite dijete uvesti u čarobni svijet knjige i ukoliko želite da ono bude zadovoljno i uspješno na skoro svim životnim poljima – čitajte mu od najranijeg perioda njegovog života i njegujte ljubav prema knjizi.shutterstock_370087007

Tekst objavljen u Magazinu za ženu i porodicu “Bosanska Sumejja”, broj 45. novembar, 2013. godine.  

Powered by keepvid themefull earn money