Posebni aspekti islamske higijene koji se odnose na ženu

AZRA FAZLOVIĆ, prof. islamskih nauka

O islamskoj higijeni govorili smo u dva prethodna broja Bosanske Sumejje, i ukazali na njen univerzalni značaj u duhovnom i fizičkom životu ljudi. Istakli smo da je ovo pitanje izuzetno važno jer prožima sve sfere našeg života i doprinosi da naš život u cjelini bude zdrav i uredan. Posebno smo se osvrnuli na značaj i ulogu abdesta kao svakodnevne vjerske manifestacije čišćenja u svrhu obavljanja ibadeta i postizanja brojnih blagodati. U ovoj prilici kanimo da ukažemo na neke posebne aspekte islamske higijene koji se odnose na ženu. Zasigurno postoji potreba da se na stranicama ovoga lista, pruži mogućnost da se naše čitateljke, posebno one mlađe, upoznaju sa specifičnim islamskim propisma o čistoći kao važnom pitanju vjere i života.

Jedno od posebno važnih pitanja islamske higijene jeste gusul odnosno pranje cijelog tijela u određenim okolnostima. Gusul je vjersko kupanje koje podrazumijeva pranje cijelog tijela tako da nigdje ne ostane suho, s nijjetom odstranjivanja nečistoće radi približavanja Allahu (dž.š.). Prema islamskim propisima, pet situacija zahtijeva čin gusula: izbacivanje sperme sa strašću i kod muškarca i žene, bez obzira da li je to u budnom stanju (ejakulacija) ili u snu (polucija); spolno općenje, s ejakulacijom ili bez nje; prestanak hajza i nifasa kod žene; kad musliman-ka umre i kad osoba primi islam.

Da bi se gusul izvršio na propisan način, neophodno je izvršiti farzove gusula, a to su: nijjet, ispiranje usta i nosa i pranje cijelog tijela tako da nigdje ne ostane suho. Pored navedenih farzova, lijepo je izvršiti i sunnete gusula, koji se sastoje u učenju Bismile na početku, pranju ruku tri puta, odstranjivanju nečistoće sa stidnih mjesta, uzimanju abdesta, pranju cijelog tijela tri puta tako što će se prvo oprati glava, zatim desno pa lijevo rame, a potom cijelo tijelo.

O gusulu kao farzu odnosno obligatnoj dužnosti govori Allah (dž.š.) u Kur’anu: A ako ste džunub, onda se okupajte. (El-Maide, 6.)

Poznavanje šerijatskih propisa o hajzu i nifasu je nužno jer su oni vezani za propise o namazu, postu, hadžu, intimnom odnosu supružnika, razvodu braka, postrazvodnom periodu (iddet). O abdestu kao ibadetu i njegovoj vezi s namazom Allahov Poslanik (a.s.) kaže: Nema namaza ko nema abdesta, a nema abdesta ko ne spomene Allahovo ime dok se abdesti. (Tirmizi) Ne prima se namaz onoga koji je bez abdesta dok abdest ne uzme. (Buharija) U citiranom ajetu o abdestu, saznajemo da Allah abdestom želi Svoju blagodat prema nama da upotpuni (…i da vam blagodat Svoju upotpuni…) (El-Maide, 6.) Zato su blagodati abdesta neizmjerne. Muhammed (a.s.) nam je približio mnoge od njih, a mi treba da ih s velikom radošću prihvatamo kao naše veliko dobro ovog i Budućeg svijeta.

Hajz, odnosno menstruacija je izlazak krvi iz maternice u određenom vremenskom periodu kod spolno zrele žene. Ta pojava je znak fizičke zrelosti i punoljetstva žene. Prema mišljenju većine islamskih pravnika, hajz se ne pojavljuje prije napunjene devete godine. Ako se ranije pojave simptomi koji ukazuju na hajz, oni mogu ukazivati i na nešto drugo. Najmanji period trajanja hajza je tri dana a najduži deset dana.

Darekutni bilježi hadis koji od Vjerovjesnika (a.s.) prenosi Vasile b. el-Eska: Najkraći period hajza je tri a najduži deset dana. O hajzu govori i Kur’an u slijedećem ajetu: I pitaju te o mjesečnom pranju. Reci: ‘To je neprijatnost’. Zato ne općite sa ženama za vrijeme mjesečnog pranja, i ne prilazite im dok se ne okupaju. A kada se okupaju, onda im prilazite onako kako vam je Allah naredio. – Allah zaista voli one koji se često kaju i voli one koji se mnogo čiste. (El-Bekare, 222.)

Neprijatnost se ogleda u tome što menstruaciju prate bolovi čija je jačina od žene do žene različita. Mnoge žene su pogođene teškim psihičkim stanjem i obuzima ih tjeskoba u periodu menstruacije. Iako je menstruacija prirodna fiziološka funkcija, njen kontinuitet, ipak, može uzrokovati pojavu malokrvnosti, naročito ako su u pitanju obilna krvarenja.

Nifas je pojava krvi iz maternice koju uzrokuje rađanje djeteta i traje do četrdeset dana. Minimum trajanja nije određen. On je različit od osobe do osobe. Ako se desi da se, zbog nekog poremećaja u organizmu, period hajza ne okonča nakon isteka uobičajenog trajanja kod žene ili za deset dana, ili da se period nifasa ne okonča za četrdeset dana, onda se to stanje naziva istihaza. Ako se tako nešto ženi dogodi, ona je obavezna da se po isteku desetog dana ili uobičajenog trajanja hajza kod nje, ili četrdesetog dana nifasa, okupa na šerijatski propisan način a zatim svoje ibadetske obaveze počne redovno izvršavati.

Žena u istihazi se tretira kao osoba koja je u stanju sahibi-uzura, što znači da je obavezna da za svaki namaski vakat obnovi abdest a u toku tog vakta s tim abdestom može klanjati šta god želi. U stanju istihaze ženi je dozvoljeno da klanja, posti, ulazi u džamiju, uči Kur’an i ima spolni odnos. Prenosi se da je Fatima b. Hubejs upitala: Allahov Poslaniče, stalno mi curi krv i nikad nisam čista; hoću li u potpunosti ostaviti namaz? Muhammed (a.s.) je odgovorio: Ne, to je samo obična krv i nije hajz. Kada ti nastupi period hajza, onda ostavi namaz, a kada prestane, okupaj se i obavljaj sve namaze.

Postoje posebni propisi koji se odnose na ženu dok je u stanju hajza i nifasa. Žena u tom periodu neće obavljati namaz niti će postiti. Muhammed (a.s.) daje uputu kako da se žene ponašaju u takvoj situaciji: Kada se pojavi hajz, ostavi namaz, a kada prestane, okupaj se i klanjaj. Propuštene namaze žena neće naklanjavati, ali će propuštene dane posta napostiti.

Prenosi Buharija i Muslim od Aiše (r.a.): Imale smo hajz u vrijeme Poslanika (a.s.) i naređeno nam je da napostimo propuštene dane ramazanskog posta, a nije nam naređeno da naklanjavamo propuštene namaze. Allah (dž.š.) je iz Svoje milosti oslobodio ženu za vrijeme hajza i nifasa obaveze posta i namaza. Post bi joj štetio i zbog njega bi bila izložena velikoj poteškoći, a namaz, i da hoće, nije u mogućnosti obavljati jer tada nije čista.

Allahova milost prema njoj ogleda se i u tome što ju je oslobodio obaveze naklanjavanja propuštenih namaza. Za razliku od propuštenih namaza, žena je dužna napostiti propuštene dane posta. Razlika između ovih obaveza je očita jer se namaz obavlja više puta u toku dana i naklanjavanje bi predstavljalo veliko opterećenje. I islamski učenjaci kažu da razlika između ovoga dvoga jeste u tome što se namaz obavlja često i što je broj namaza koje žena propusti veliki.

Ženi je u stanju hajza i nifasa zabranjen spolni odnos. Ova zabrana uključuje i muškarca – njemu je zabranjeno da prilazi ženi dok je ona u ovom stanju. U vezi s ovim pitanjem ulema je jednoglasna, a za onoga ko bi to uradio propisane su kazne, kefareti.

Ovo stanje kod žene često se naziva bolesnim stanjem, što ukazuje na mogućezdravstvene posljedice ukoliko se ne primijene propisana ograničenja. Opravdanost ovih propisa jasno je potvrdila i nauka.

Ženi u ovom stanju zabranjeno je učenje Kur’ana te ulazak i boravak u džamiji, ali ona može i treba da uči zikr i dove.

Žena u hajzu ili nifasu neće obavljati tavaf oko Kabe. Stoga, ako dobije hajz na hadžu, ona će obavljati sve hadžske obrede osim tavafa, koji će naknadno obaviti, nakon što hajz prestane i okupa se.

Prenosi Aiša (r.a.) da joj je Poslanik (a.s.), nakon što ga je obavijestila da je dobila hajz, rekao: Čini sve što i ostale hadžije, osim tavafa oko Kabe. Nemoj tavafiti dok se ne okupaš.

Pored toga što je važno da smo upoznati sa svim navedenim fikhskim propisima, potrebno je obratiti dodatnu pažnju na pitanje hajza jer to predstavlja veliku promjenu u životu ženske osobe. Hajz je fiziološka promjena koja, kako smo istakli, označava fiziološku zrelost osobe, ali ima i snažan utjecaj na njen duhovni i emocionalni razvoj.

Zato majke, starateljice, starije sestre i prijateljice treba da iskažu neophodnu pažnju i podršku osobi koja se suočava s ovim vidom promjena. Ukoliko je potrebno zatražiti pomoć od stručnih lica, to je svakako preporučljivo. Na ovom mjestu prenijet ćemo vam neke korisne savjete koji mogu biti od pomoći za razgovor s osobom koja je na prijelazu prema svom fizičkom punoljetstvu.

Saznajte šta osoba već zna o menstruaciji. Ispravite sve što je pogrešno shvatila.

Potrudite se da predočite tačne informacije.

Prenesite joj svoje iskustvo.

Prisjetite se kako ste se osjećali kad ste prvi put dobili menstruaciju i to ispričajte.

Time joj možete pružiti emocionalnu podršku koja joj je itekako potrebna.

Dajte joj korisne savjete i pažljivo odgovorite na sva njezina pitanja.

Djevojčice često pitaju: ”Što da činim ako dobijem menstruaciju u školi ili na nekom drugom mjestu izvan kuće?”  Iznesite sve važne činjenice na jednostavan način.

Pazite da razgovor bude primjeren dobi osobe i njenoj sposobnosti razumijevanja.

Poučavajte je postepeno.

Počnite s poučavanjem prije nego što dođe do prve menstruacije i nastavite je podučavati dokle god to bude potrebno.

Objasnite joj sve fikhske propise kojih treba da se pridržava za vrijema ciklusa.

Govorite joj i o intimnoj higijeni. Menstrualna higijena je, vjerovatno, najdelikatniji dio intimne higijene kod žene. Intimna higijena je važan dio života svake žene. Ona ima uticaj ne samo na zdravlje već i na osjećaj udobnosti i samopouzdanja.

O svim navedenim pitanjima muslimanka treba da bude obaviještena jer je njihova primjena važan dio naše vjere. Posebno je važno da stariji na vrijeme prenesu znanje mlađima i da majke i zrelije sestre u našim porodicama pomognu onima koji odrastaju, kako bi njihov život bio zdrav i siguran.

Tekst objavljen u Magazinu za ženu i porodicu “Bosanska Sumejja”, broj 28. april/maj, 2008. godine.